moja fizika

Dobrodošli na moj blog


04.02.2010.

ZVUK

Zvuk nastaje pri sudaru dva ili vishe predmeta koji pritom emituju energetski talas koji , izaziva promjene pritiska vazduha koji te predmete okruzuje. Te promjene pritiska primaju naše bubne opne, a mozak ih pretvara u zvuk.
Zvuk se širi zbog elastične veze među molekulama medija. U plinovima i tekućinama valovi zvuka su isključivo longitudinalni (tj. šire se u istom pravcu u kojem se gibaju čestice medija pri titranju), dok u čvrstim tijelima valovi mogu biti također transverzalni, tj. čestice medija mogu titrati i okomito na pravac širenja vala. Zvuk se ne može širiti kroz vakuum.



01.02.2010.

TALASI

MEHANICKI TALASI

-Mehanicki talasi nastaju u nekoj elasticnoj sredini kada jedan njen dio osciluje.

Talasno kretanje je periodicno prenosenje energije oscilovanja od jednog mjesta na drugo.Kod transverzalnih talasa energija se prenosi okomito na pravac oscilovanja djelica,a kod longitudionalnih talasa u pravcu oscilovanja.

-Talasna duzina je udaljenost između dva najbliza djelica u istoj fazi oscilovanja

 

ג =c/f

c-brzina sirenja talasa

f-frekvencija talasa

14.12.2009.

KLATNO

 Tijelo koje oscilira usljed sile teze zove se KLATNO. Ako predpostavimo da konac nema tezine i da je tijelo sazeto u materijalnu tacku, onda takvo klatno zovemo MATEMATICKO. period oscilovanja matematickog klatna zavisi od njegove duzine l i ubrzanja slobodnog padag 

T = 2 * π √l / g       

Klatno se upotrebljava za mjerenje vremena, jer svojim pravilnim osciliranjem omogucava ravnomjerno kretanje svog mehanizma. Takodjer relacija za period oscilovanja se primjenjuje za odredjivanje ubrzanja Zemljine teze jer se period oscilovanja i duzina klatna mogu vrlo precizno mjeriti. Pomocu klatna je dokazano da se Zemlja obrce oko svoje ose.

30.11.2009.

oscilacije

Osciliranje (lat. oscillare:titrati,njihati),gibanje kod kojeg fizikalni sistem iznova prolazi kroz niz stanja.Kada fizikalni sistem prođe kroz čitav skup tih stanja,onda je izvršio jednu oscilaciju.Periodično osciliranje karakteriše trajnost i identičnost karakteristika oscilacija.U realnim uvjetima fizikalni sistem prepušten sam sebi zbog otpora(trenja) oscilira aperiodički,to jest nastaje gušenje oscilacija.Ako prije prestanka osciliranja sistem nekoliko puta prođe kroz položaj ravnoteže,gušenje je potkritično,ako uspije doći samo do položaja ravnoteže,gušenje je kritično,a ako oscilacije prestanu prije dolaska u položaj ravnoteže,gušenje je natkritično.



16.11.2009.

Potencijalna energija gravitacionog polja

Potencijalna energija je energija koja potiče od relativnog položaja (konfiguracije) objekta u polju kozervativne sile. Taj oblik energije ima potencijal da promeni stanje drugih objekata u okolini, na primer kofiguraciju (geometrijski raspored) ili kretanje.

Razni oblici energije se mogu jednim imenom nazvati potencijalnom energijom. Svaki od ovih oblika energije je povezan sa vrstom sile koja dejstvuje u skladu sa nekom osobinom materije (kao što je masa, naelektrisanje, elastičnost, temperatura itd.). Potencijalna energija se obično opisuje kao osobina koju telo ima, a u vezi je sa položajem ili oblikom i spremno je da se pretvori u kinetičku energiju. Mehanička energija je kombinacija obe.

Gravitaciona potencijalna energija je povezana sa gravitacionom silom koja dejstvuje na masu tela; elastična potencijalna energija sa elastičnim silama (u krajnjem slučaju elektromagnetnim silama) koja deluju na elastičnost deformisanog tela; električna potencijalna energija je povezana sa Kulonovom silom; jaka i slaba nuklearna sila koje deluju unutar atomskog jezgra; hemijska potencijalna energija, sa hemijskim potencijalom atomskog ili unutar molekularnog rasporeda koji deluje na atomsku/molekularnu strukturu hemijske supstance koja čini telo; toplotna potencijalna energija je u vezi sa elektromagnetnim silama koje utiču na temperaturu tela.

Gravitaciona potencijalna energija je takva vrsta potnecijalne energije koja je posledica činjenice da telo ima masu i da na telo deluje gravitaciona sila.

U svakodnevnom životu, gravitaciona potencijalna energija se sreće u situaciji kada se telo diže u Zemljinom gravitacionom polju. Uvećanje gravitacione potencijalne energije tela je jednako količini energije potrebnoj da se telo podigne ili, što je potpuno isto, količina energije koja bi bilo oslobođena ukoliko bi telo bilo pušteno da slobodno padne na prvobitni nivo.

Uzimajući da je gravitaciona sila konstantna (na visinama koje su relativno male u odnosu na Zemljinu površinu), rad izvršen pri podizanju objekta jednak je proizvodu gravitacione sile i visinske razlike ostvarene podizanjem. Gravitaciona sila koju treba savladati jednaka je proizvodu mase objekta i gravitacionog ubrzanja, te je potencijalna energija objekta Ug, data izrazom

U_g = m g h \,

gde je

m masa objekta,
g ubrzanje zemljine teže (približno 9,81 m/s2 na nivou mora),
h visina na koju je objekat podignut, u odnosu na referentni nivo (što može biti površina zemlje ili veoma često nivo mora).

Pri upotrebi ove jednačine važno je dosledno korišćenje jedinica. Danas se u naučnim radovima najviše koristi Međunarodni sistem jedinica (SI) u kojem se masa izražava u kilogramima (kg), ubrzanje u metrima u sekundi na kvadrat (m/s2), i rastojanje (ovde visina) u metrima (m). Tada se izračunata energija izražava u džulima (kg m2/s2).



25.10.2009.

Dinamika rotacije...

Dinamika rotacije...

MOMENT SILE

   M = F *r

Tijelo koje rotira oko slobodne ose prelzi u rotaciju oko one tezisne ose na koju je moment rotacije najveci.

Moment sile jednak je vektorskom proizvodu radijus vektora, r je normalno rastojanje napadne tacke od ose – krak sile i vektorske sile.

Spreg sile cine dvije paralelne sile istih intenziteta a supritnih smjerova koje djeluju na kruto tijelo.

Moment sprega jednak je proizvodu intenziteta jedne odsila i normalnog rastojanja izmedu pravca djelovanja sila.

                  M = F * d

Moment inercije ukljucuje masu  i njen raspored.

Moment inercije materijalne tacke u odnosu na ose jednak je proizvodu njene mase i kvadata rastojenja tacke od ose.
22.10.2009.

Kinematika rotacije

Tijelo kojemu za vrijeme gibanja dvije tačke miruju može se gibati jednino rotacijski. Ove dvije tačke ne moraju biti dio tijela nego mogu na posredan način biti vezane uz tijelo. U svakom slučaju ako ove dvije tačke miruju tada i sve tačke na pravcu kojeg definiraju tačke također miruju. Taj se pravac tada naziva os rotacije.

  Sve ostale tačke tijela u gibanju opisuju kružne putanje s središtem sa središtem na osi rotacije. Očito je da su sve ovo koncentrične kružnice koje leže u istoj ili paralelnim ravninama kojima je normala os rotacije.

  Mnogi se dijelovi mehanizama i strojeva gibaju na opisani način: rotori motora, ručice mehanizama, zupčanici, remenice, bubnjevi i slično. Ovo je jedno od najčešćih gibanja u tehnici.

   Prema definiciji gibanja os rotacije ne mora obvezno prolaziti kroz tijelo, a da se pri tom ipak radi o rotacijskom gibanju. Može se zamisliti jedna lopatica neke turbine. Ovdje će lopatica rotirati oko osi rotacije z ako joj dvije točke A i B stvarno ili zamišljeno vezano uz lopaticu miruju. Sve točke lopatice imaju kružne putanje s centrom u osi rotacije z.

 

OBRTNO KRETANJE

Kod obrtnog kretanja sve tacke tijela opisuju kruznice ciji centri leze na nekoj pravoj koja se zove osa rotacije i koja je okomita na rani putanje.

Osnovna velicina obtnog kretanja je ugao φ za koji se obrnu tacke oko ose.SI jedinica za ugao u ravni je radijan ( rad )..

                1 ob = 2 π rad =3600

Ugaona brzina

           ω=φ/t   SI jedinica za ugaonu brzinu je rad/s

 MOMENT SILE MOMENT INERCIJE

 Kada neko tijelo koje moze da se translatorno krece,ona mu daje ubrzanje.Isto tako kada sila djeluje na neko tijelo koje moze da se obrce ona ce mu dati izvjesno ugaono ubrzanje.Ako je tijelo pocelo da se obrce iz stanja mirovanja onda je ugaono ubrzanje

                                  α = ω / t

SI jedinica za ugaono ubrzanje je rad/s2

 Moment sile jednak je proizvodu sile i kraka sile

                              M=F*r

Velicina koja karakterise raspored masa oko ose rotacije naziva se momen inercije I.Moment inercije je

                               I = mr2

 Za kruznu plocu moment inercije je  I = ½ mr2.Ono sto je masa kod translatornog kretanja to je moment inercije kod obrtnog kretanja.Sto je veci moment inercije ugaono ubrzanje ce biti manje.

 Ugaono ubrzanje koje dobije tijelo upravo je proporcionalno momentu sile a obrnuto momentu inercije

                     α = M/I         

Tijelo kojemu za vrijeme gibanja dvije tačke miruju može se gibati jednino rotacijski. Ove dvije tačke ne moraju biti dio tijela nego mogu na posredan način biti vezane uz tijelo. U svakom slučaju ako ove dvije tačke miruju tada i sve tačke na pravcu kojeg definiraju tačke također miruju. Taj se pravac tada naziva os rotacije.

  Sve ostale tačke tijela u gibanju opisuju kružne putanje s središtem sa središtem na osi rotacije. Očito je da su sve ovo koncentrične kružnice koje leže u istoj ili paralelnim ravninama kojima je normala os rotacije.

  Mnogi se dijelovi mehanizama i strojeva gibaju na opisani način: rotori motora, ručice mehanizama, zupčanici, remenice, bubnjevi i slično. Ovo je jedno od najčešćih gibanja u tehnici.

   Prema definiciji gibanja os rotacije ne mora obvezno prolaziti kroz tijelo, a da se pri tom ipak radi o rotacijskom gibanju. Može se zamisliti jedna lopatica neke turbine. Ovdje će lopatica rotirati oko osi rotacije z ako joj dvije točke A i B stvarno ili zamišljeno vezano uz lopaticu miruju. Sve točke lopatice imaju kružne putanje s centrom u osi rotacije z.

 

OBRTNO KRETANJE

Kod obrtnog kretanja sve tacke tijela opisuju kruznice ciji centri leze na nekoj pravoj koja se zove osa rotacije i koja je okomita na rani putanje.

Osnovna velicina obtnog kretanja je ugao φ za koji se obrnu tacke oko ose.SI jedinica za ugao u ravni je radijan ( rad )..

                1 ob = 2 π rad =3600

Ugaona brzina

           ω=φ/t   SI jedinica za ugaonu brzinu je rad/s

 MOMENT SILE MOMENT INERCIJE

 Kada neko tijelo koje moze da se translatorno krece,ona mu daje ubrzanje.Isto tako kada sila djeluje na neko tijelo koje moze da se obrce ona ce mu dati izvjesno ugaono ubrzanje.Ako je tijelo pocelo da se obrce iz stanja mirovanja onda je ugaono ubrzanje

                                  α = ω / t

SI jedinica za ugaono ubrzanje je rad/s2

 Moment sile jednak je proizvodu sile i kraka sile

                              M=F*r

Velicina koja karakterise raspored masa oko ose rotacije naziva se momen inercije I.Moment inercije je

                               I = mr2

 Za kruznu plocu moment inercije je  I = ½ mr2.Ono sto je masa kod translatornog kretanja to je moment inercije kod obrtnog kretanja.Sto je veci moment inercije ugaono ubrzanje ce biti manje.

 Ugaono ubrzanje koje dobije tijelo upravo je proporcionalno momentu sile a obrnuto momentu inercije

                     α = M/I         

18.10.2009.

Prva i druga kosmicka brzinaaaa.....

 

Prva kosmicka brzina je brzina koju je potrebno dati objektu, zanemarujuci otpor vazduha, tako da objekt moze ostati u kruznoj orbiti s radijusom jednakim radijusu planete. Drugim rijecima, to je najmanja brzina pri kojoj objekt ostaje u kruznoj orbiti tangencijalnoj na povrsinu planete a da ne padne na nju.

Za proracun prve kosmicke brzine potrebno je razmotriti centrifugalnu i centripetalnu silu koje djeluju na objekt.

m\frac{v_1^2}{R}=G\frac{Mm}{R^2};
v_1=\sqrt{G\frac{M}{R}};

gdje je m — masa objekta, M — masa planete, G — gravitaciona konstanta (6,67259·10−11 m³·Kg−1·s−2), v_1\,\! — prva kosmicka brzina, R — radijus planete. Na Zemlji, M = 5,97·1024  Kg, R = 6 378 000  m), nalazimo

v_1\approx\,\! 7,9 Km/s

Prvu kosmicku brzinu je moguće odrediti i iz ubrzanja slobodnog pada: g = GM/R², i dobijamo

v_1=\sqrt{gR}

DRUGA KOSMICKA BRZINA!

Druga kosmika brzina (parabolicka brzina, brzina oslobadjanja) je najmanja brzina koju je potrebno dati objektu (čija masa je zanemarljiva u odnosu na masu planete od koje odlazi) da bi objekt napustio gravitaciono polje planete.

Druga kosmicka brzina ovisi o radijusu i masi planete. Za Zemlju iznosi oko 11.2 Km/s (na povrsini planete). Objekt koji ima tu brzinu izlazi iz gravitacionog polja Zemlje i postaje suncev satelit.

Brzina se naziva i parabolickom zato sto se objekti sa tom brzinom krecu po paraboli.

 

Da bismo izracunali drugu kosmicku brzinu za Zemlju potrebno je upitati se kolika bi bila brzina objekta koji bi iz beskonacnosti padao na Zemlju. Ocito, to je ista ta brzina koju je potrebno dati objektu da bi se oslobodio Zemljine gravitacije.

Zakon ocuvanja energije:

\frac{mv_2^2}{2}-\frac{GmM}{R}=0

gdje slijeva stoji kineticka energija i potencijalna energija. Ovdje je m — masa tijela, M — masa planete, R — radijus planete, G — gravitaciona konstanta, v2 — druga kosmicka brzina.


Rjesavajuci po v2, dobijamo:

v_2=\sqrt{2G\frac{M}{R}}

Izmedju prve i druge kosmicke brzine postoji jednostavan odnos:

v_2=\sqrt{2}v_1

Kvadrat brzine oslobadjanja je jednak dvostrukom njutnovskom potencijalu u pocetnoj tacki (naprimjer na povrsini planete):

v_2^2=2\Phi=2\frac{GM}{R}

 

Druga kosmička brzina (brzina oslobađanja) na površini nekih nebeskih tijela
Nebesko tijelo Masa (u odnosu na masu Zemlje) Druga kosmička brzina, Km/s Nebesko tijelo Masa (u odnosu na masu Zemlje) Druga kosmička brzina, Km/s
Merkur 0.055 4.3 Saturn 95.3 36.0
Venera 0.82 10.22 Uran 14.5 22.0
Zemlja 1 11.2 Neptun 17.5 24.0
Mars 0.108 5.0 Mjesec 0.0123 2.4
Jupiter 318.3 61.0 Sunce 333000 617.7

08.10.2009.

Newtonov zakon gravitacije i jacina gravitacionog polja...

Newtonov zakon gravitacije:Dva tijela djeluju jedno na drugo silom koja je proporcionalna proizvodu njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihovog rastojanja...                                                       
                                         

Newtonov zakon gravitacije
 Jacina gravitacionog polja....-                  
                    

Jačina gravitacionog polja u nekoj njegovoj tački brojno je jednaka sili kojom ono djeluje na tijelo jedinične mase u toj tački.

 

                                          


                            

Jačina gravitacionog polja Zemlje:

                                            

  
08.10.2009.

razlaganje sila...

Razlaganje sila u fizici ima praktican znacaj i najcesce se vrsi razlaganje na dvije komponente..Prilikom djelovanja sile teze na tijelo vertikalno na dole,(tijelo se zbog cvrste podloge moze kretati samo niz strmu ravan),tada silu teze mozemo razdvojiti na dvije komponente.


Noviji postovi | Stariji postovi

moja fizika
<< 05/2010 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
3031